Analiza: Plate u marketingu 2014. [Global research]

Kategorija: Market vesti Intelligence

Više od 3000 marketing profesionalaca je učestvovalo u jednom od najopsežnijih globalnih istraživanja dostupnih u marketing industriji.

Osim analize prosečnih plata po sektorima, ova studija MarketingWeek-a, je dala odgovore na pitanja o stresu marketara, stavovima vezanim za marketing budžete i odnosu marketing profesionalaca prema znanju i novim veštinama.

Ono što je očekivano je da je dve trećine marketara (61%) pod stresom ili pod pritiskom, a  jaz između plata se u 2014. opet proširio; prosečna plata u marketingu za muškarce na svim nivoima je 61.022 €, a za žene 48.404€, što predstavlja značajnu razliku.

Treba imati u vidu da su iskazane bruto plate na godišnjem nivou i da je većina ispitanih iz kompanija koje posluju na najrazvijinijm tržištima sveta.

Među onima sa najvišim primanjima generalno, jesu marketing direktori sa prosečnim primanjima od 114.699€, dok za njihove koleginice taj iznos predstavlja 93.825€. Veliki procenat marketara je u upravnom odboru svojih kompanija i 45% njih kaže da njihova firma ima marketing direktora najvišeg nivoa.

 NAJBOLJE I NAJLOŠIJE PLAĆENI POSLOVI PO SEKTORIMA (GODIŠNJA PLATA)

Prosečna plata se između 2012. i 2013. povećala za 3.050€, na 54.915€, a marketing direktori u proseku zarađuju 105.121€, što je za 14,4% veće od prošlogodišnjih plata. Marketari u automobilskoj, industriji alkoholnih pića i TV industriji su najbolje plaćeni. Prosečna povišica plate za prethodnu godinu je 3,7%, što je takođe i prosečna povišica za marketing menadžere, sa44.856€ na 46.954€.

RASPODELA PLATA: ŽENE VS. MUŠKARCI

 Razlike u primanjima između muškaraca i žena u oblasti marketinga iznosi 18.000€ Prosečna plata za muškarce je 65.375€, a za žene 47.213€. Muškarci imaju veća primanja od žena u 20 različitih poslova za koja su sprovedena istraživanja, dok žene zarađuju više od muškaraca u 8 kategorija. Muški marketing menadžeri zarađuju u proseku 48.619€, a žene 44.348€, što predstavlja razliku od skoro 10%.

Ovakvi statistički podaci su dobijeni uprkos činjenici da su 65% ispitanika bile žene.

Razlika postoji delimično i zbog toga što muškarci imaju agresivniji pristup kad su u pitanju povišice, iako su žene često prikladnije za taj posao i imaju bolji osećaj za detalje.

STRES U MARKEITNGU

Marketing sektor se možda smatra jednim od najzabavnijih sektora za rad, ali iako je posao marketara da imaju kreativne ideje, oni su takođe pod stresom i to u velikom procentu; 61% kaže da je pod stresom ili oseća pritisak.

Sportski marketari su pod najvećim stresom, skoro tri četvrtine njih (74,4%) oni takođe imaju i najniža primanja u poređenju sa svojim kolegama iz drugih industrija. Prosečna primanja su im 42.336€, u poređenju sa marketing platama u čitavoj industriji koja je u proseku  53.575€. Međutim, visina stresa i plate variraju, sa onima u automobilskoj industriji koji su među najviše plaćenima, iako u velikom procentu ističu da su pod stresom (67,7%). Oni koji su najmanje pod stresom su u sektoru komunalnih usluga, njih 47% kaže da oseća pritisak ili stres.

Stres je umnogome uzrokovan time što je važnost marketinga u porastu, a stoga i uloga marketara.

 

 

MARKETARI U UPRAVNIM ODBORIMA KOMPANIJA

Veliki procenat marketara se nalazi u upravnom odboru svojih kompanija; 45% kaže da njihova kompanija ima marketing direktora najvišeg nivoa. Najveća verovatnoća za marketing članom u upravnom odboru je među proizvođačima alkoholnih pića, a oni iz sportskog marketinga imaju najmanje šanse za to. Međutim, 54% svih ispitanika tvrdi da je marketing samo trošak u njihovim kompanijama. Trećina njih kaže da je marketing dobro ulaganje, a 13,6% kažu da uloga marketinga nije najbolje shvaćena od ostatka kompanije.

NEDOSTATAK ZNANJA IZ MARKETINGA: ŠTA KAŽU MARKETARI?

Digitalni marketing je ono u čemu većini marketara nedostaje znanja; skoro trećina njih (31,7%) su rekli da bi želeli da znaju više o ovoj oblasti. Društveni mediji su druga po redu najpopularnija oblast iz koje bi marketari želeli da osveže svoja znanja. Marketari koji rade na radiu, spoljnim medijima i proizvodnji alkohola misle da imaju najmanje znanja iz oblasti digitalnih medija. Sportski marketari, oni koji rade na TV-u i u zabavnoj industriji  osećaju najveće “rupe u znanju” kada su u pitanju društveni mediji.

Comments are closed.